Internet cenzura [year]: Globalna karta internetskih ograničenja

Online cenzura

Gotovo 54 posto svjetske populacije (4,1 milijarde ljudi) koristi internet. To je naš izvor trenutnih informacija, zabave, vijesti i društvenih interakcija.

Ali gdje u svijetu građani mogu uživati ​​u jednakom i otvorenom pristupu internetu – ako bilo gdje?

U ovom istraživačkom istraživanju naši su istraživači usporedili pojedine zemlje kako bi vidjeli koje zemlje nameću najoštrija internetska ograničenja i gdje građani mogu uživati ​​najviše slobode na mreži. To uključuje ograničenja ili zabrane mučenja, pornografije, društvenih medija i VPN-a, kao i ograničenja ili žestoka cenzura političkih medija.

Iako uobičajeni krivci zauzimaju prvo mjesto, nekoliko naizgled slobodnih zemalja rangira iznenađujuće visoko. Uz stalna ograničenja i zakone na čekanju, naša je internetska sloboda izložena većem riziku nego ikad.

Svaku smo zemlju ocijenili po pet kriterija, a svaki je vrijedio dva boda. Jedan bod zaradio je ako je sadržaj – bujice, pornografija, novinski mediji, društveni mediji, VPN-ovi – ograničen, ali dostupan, i dva boda ako je u potpunosti zabranjen. Što je rezultat više, to je cenzura veća.

Top 10 najgorih zemalja po internetskoj cenzuri

  1. Sjeverna Koreja (10/10) – Nema ničega što Sjeverna Koreja nije žestoko cenzurirala, zahvaljujući svom željeznom rukohvatu na cijelom internetu. Korisnici ne mogu koristiti društvene medije, gledati pornografije ili koristiti torrente ili VPN-ove. A sve političke medije objavljene u zemlji kreira Korejska središnja novinska agencija (KCNA) – jedini izvor koji smije dopustiti objavljivanje vijesti.
  2. Kina (9/10) – Pornići, VPN * i zapadni društveni mediji blokirani su, dok su politički mediji jako ograničeni. Novinari se često suočavaju s strogim zatvorskim kaznama ako objave bilo što što ide protiv vlasti. Novi internetski propisi znače da će građani moći biti u zatvoru za jednostavno dijeljenje ili komentiranje vijesti. Kineski veliki vatrozid jedan je od najnaprednijih sustava za web cenzuru u svijetu. Jedina poanta Kine je povratak zbog njezinih zakona o bujici (ili nedostatku). Zakoni o autorskim pravima ne nadziru se strogo unutar Kine, pa tehnički ne postoji zabrana mučenja. Međutim, zbog prekomjerne cenzure u Kini, bujice su ograničene.
  3. Rusija, Turkmenistan i Iran (8/10) – Ove zemlje snažno cenzuriraju političke medije, ali imaju drugačije zakone kada su u pitanju sva ostala područja.
    • Rusija blokira mjesta za mučenje i VPN-ove *, ali ne blokira u potpunosti porno ili društvene medije. Neke od najpopularnijih porno stranica blokirane su u Rusiji, ali, prema ruskom zakonu, gledanje pornića nije nezakonito (ali njegovo stvaranje je). Neke su web stranice društvenih medija također dostupne, ali i one se strogo nadziru i kontroliraju (korisnici se moraju registrirati svojim brojevima mobilnih telefona radi uklanjanja anonimnosti). Međutim, s ruskim planovima izgradnje vlastitog interneta, ta bi ograničenja mogla postati još stroža.
    • Iran također blokira VPN-ove (dozvoljeni su samo oni koji su odobreni od vlade, što ih čini gotovo beskorisnim), ali ne u potpunosti zabranjuje bujice. Pornografija je također zabranjena, ali društveni su mediji u određenoj mjeri dopušteni. Novinski mediji žestoko su cenzurirani.
    • Za razliku od toga, Turkmenistan blokira društvene medije i pornografiju, ali nema tako ozbiljna ograničenja na torrenting i VPN upotrebu.
  4. Bjelorusija, Turska, Oman, Pakistan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Eritreja (7/10) – Sve ove zemlje imaju isti rezultat zbog vrlo sličnih pristupa cenzuriranju na Internetu. Porno je zabranjeno / blokirano u svim tim zemljama, a politički su mediji također žestoko cenzurirani. Samo Pakistan zabranjuje bujicu i samo Eritreja zabranjuje društvene medije, ali obje su bez ograničenja za VPN-ove za razliku od svih ostalih zemalja koje ograničavaju, ali ne zabranjuju, njihovu upotrebu.

* Iako su VPN-ovi tehnički blokirani, neki i dalje rade i u Kini i u Rusiji. Isto je i s porno web stranicama. Mnoge porno web stranice stvorit će “zrcalne” web stranice kako bi se omogućio pristup osobama u ograničenim zemljama, ali one će često biti blokirane nakon što ih vlasti postanu svjesne.

ScoreCountryTorrents Ograničeni? Torrents zabranjen ili ugašen? Pornografija ograničena? Pornografija zabranjena? Politički mediji ograničeni? Politički mediji jako cenzurisani? Društveni mediji ograničeni??
10 Sjeverna Koreja 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
9 Kina 1 0 1 1 1 1 1 1 1 1
8 Rusija 1 1 1 0 1 1 1 0 1 1
8 Turkmenistan 1 0 1 1 1 1 1 1 1 0
7 Bjelorusija 1 0 1 1 1 1 1 0 1 0
7 purica 1 0 1 1 1 1 1 0 1 0
8 Iran 1 0 1 1 1 1 1 0 1 1
7 Oman 1 0 1 1 1 1 1 0 1 0
7 Pakistan 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0
7 Ujedinjeni Arapski Emirati 1 0 1 1 1 1 1 0 1 0
7 Eritreja 1 0 1 1 1 1 1 1 0 0
6 Kuba 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Bahrein 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Bangladeš 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Kambodža 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Indonezija 1 1 1 1 1 0 1 0 0 0
6 Laos 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Malezija 1 1 1 1 1 0 1 0 0 0
6 Katar 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Saudijska Arabija 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Sirija 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Tajland 1 1 1 0 1 1 1 0 0 0
6 Uzbekistan 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Vijetnam 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Jemen 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Egipat 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Ekvatorijalna Gvineja 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
6 Somalija 1 0 1 1 1 1 1 0 0 0
5 Azerbejdžan 1 0 1 0 1 1 1 0 0 0
5 Venecuela 1 0 1 0 1 1 1 0 0 0
5 Brunei 1 0 1 1 1 1 0 0 0 0
5 Irak 1 0 0 0 1 0 1 0 1 1
5 Kazahstan 1 0 1 0 1 1 1 0 0 0
5 Kuvajt 1 0 1 1 1 0 1 0 0 0
5 Nepal 1 0 1 1 1 0 1 0 0 0
5 Singapur 1 1 1 0 1 1 0 0 0 0
5 Južna Korea 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0
5 Libija 1 0 1 1 1 1 0 0 0 0
5 Sudan 1 0 1 1 1 0 1 0 0 0
5 Uganda 1 0 1 1 1 0 1 0 0 0
5 Zimbabve 1 0 1 1 1 0 1 0 0 0
5 Papua Nova Gvineja 1 0 1 1 1 0 1 0 0 0
4 Ukrajina 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
4 Gvajana 1 0 1 1 1 0 0 0 0 0
4 Avganistan 1 0 1 1 1 0 0 0 0 0
4 Butan 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
2 Hong Kong 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
4 Indija 1 1 1 0 1 0 0 0 0 0
4 Jordan 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0
4 Maldivi 1 0 1 1 1 0 0 0 0 0
4 Mjanmar (Burma) 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0
4 Palestina 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
4 Filipini 1 0 1 0 1 1 0 0 0 0
4 Šri Lanka 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
4 Tadžikistan 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0
4 Alžir 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
4 Demokratska Republika Konga 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0
4 Džibuti 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0
4 Eswatini 1 0 0 0 1 1 1 0 0 0
4 Etiopija 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
4 Mauricijus 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
4 Ruanda 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
4 Tanzanija 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0
3 Moldavija 1 0 1 0 1 0 0 0 0 0
3 Španija 1 1 0 0 0 0 1 0 0 0
3 Ujedinjeno Kraljevstvo 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0
3 Meksiko 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0
3 Honduras 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Armenija 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0
3 Izrael 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0
3 Kirgistan 1 0 1 0 1 0 0 0 0 0
3 Liban 1 0 1 0 1 0 0 0 0 0
3 Benin 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Burundi 1 0 0 0 1 1 0 0 0 0
3 Kamerun 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Centralna Afrička Republika 1 0 0 0 1 1 0 0 0 0
3 Čad 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Kongo-Brazzaville 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Obala Slonovače 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Gabon 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Madagaskar 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Malavi 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Mali 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Mauritanija 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Maroko 1 0 1 0 1 0 0 0 0 0
3 Niger 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Senegal 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Sierra Leone 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Južni Sudan 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Zambija 1 0 0 0 1 0 1 0 0 0
3 Australija 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0
2 Albanija 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Austrija 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Belgija 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Bugarska 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Danska 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Finska 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Francuska 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Njemačka 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Gruzija 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Island 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Crna Gora 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Nizozemska 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Norveška 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Poljska 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Portugal 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Republika Sjeverna Makedonija 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Rumunjska 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Švedska 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Ujedinjene države 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Argentina 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Bolivija 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Brazil 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0
2 Kolumbija 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Ekvador 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 El Salvador 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Nikaragva 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Japan 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0
2 Mongolija 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0
2 Tajvan 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0
2 Timor-Leste 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Angola 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Bocvana 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Komori 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Gambija 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Kenija 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Lesoto 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Mozambik 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Nigerija 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Sejšeli 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Južna Afrika 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0
2 Ići 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Tunis 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0
2 Fidži 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Samoa 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
2 Laka dvokolica 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0
1 Andora 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Bosna i Hercegovina 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Hrvatska 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Kipar 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Češka Republika 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Estonija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Grčka 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Mađarska 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Irska 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Italija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Kosovo 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Letonija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Lihtenštajn 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Litva 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Luksemburg 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Malta 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Srbija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Slovačka 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Slovenija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Švicarska 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Kanada 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Belize 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Čile 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Kostarika 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Gvatemala 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Panama 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Paragvaj 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Peru 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Surinam 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Trinidad i Tobago 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Urugvaj 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Burkina Faso 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Zelenortski otoci 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Gana 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Gvineja 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Gvineja Bisau 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Liberija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Namibija 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
1 Novi Zeland 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Europa
Sjeverna Amerika
Južna i Srednja Amerika
Azija
Afrika
Okeanija

Koje zemlje zabranjuju ili blokiraju bujice?

Svaka država ima neki oblik ograničenja kada je riječ o bujici. To je često ograničenje u zakonu o autorskim pravima ili u prijenosu sadržaja. Međutim, samo neke zemlje aktivno blokiraju bujice.

Nekoliko europskih zemalja uvelo je mjere, ali još ne blokiraju web stranice. Tu se ubrajaju Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Budući da ne blokiraju mjesta za napajanje, one nisu ocijenjene kao “web-lokacije blokirane”, a umjesto njih imaju ocjenu kao “ograničene”.

Koje zemlje zabranjuju ili blokiraju internetsku pornografiju?

Kao što vidimo sa donje karte, mnoge zemlje diljem Azije i Afrike ograničavaju ili blokiraju porniće. No, tamo se može dogoditi i nekoliko iznenađenja – Velika Britanija i Australija. Oboje imaju određena ograničenja kada su u pitanju internetski porno i oba se pokušavaju nametnuti još strožim ograničenjima.

U Velikoj Britaniji uveden je novi zakon [year]. – Zakon o digitalnoj ekonomiji. Dio 3 čina, nazvan “porno blok”, nastojao je osigurati da porno web stranice potvrde dob korisnika uzimanjem podataka o kartici ili kopiji njihove osobne iskaznice (putovnice ili vozačke dozvole). Međutim, ovaj je dio akta naišao na brojne kritike, sugerirajući da on krši privatnost i protivi se zakonima o privatnosti. U vrijeme pisanja knjige još uvijek nije provedena.

Iako ovaj dio zakona nije na djelu, zakoni Velike Britanije koji se odnose na pornografiju i dalje su restriktivniji od mnogih drugih zemalja EU s cenzusom “ekstremnih” sadržaja i drugih takvih zaštitnih mjera.

U Australiji, Zakon o radiodifuzijskim uslugama iz 1992. godine ilegalno gleda gledanje internetskih porno filmova, smatrajući ga kaznenim djelom. Međutim, samo su neki gradovi pokušali uspostaviti potpunu zabranu.

Svi će se Australijanci možda odreći anonimnosti ako žele gledati porniće u budućnosti. Australijska vlada predložila je da se služba za provjeru dokumenata i služba za provjeru lica koja je trenutno uspostavljena za rješavanje krađe identiteta i cyber kriminala također koristi u postupku prijave za kockanje i pornografske web stranice. Pomoću prepoznavanja lica ova bi tehnologija osigurala onima koji žele pristupiti tim web lokacijama u dobi od 18 godina ili više. Korisnici ovih stranica izgubili bi anonimnost i svoje biometrijske podatke morali bi predati vladi. To predstavlja ozbiljne prijetnje privatnosti, posebno s obzirom na to da je australska vlada nedavno bila žrtva hakiranja.

Koje zemlje ograničavaju ili blokiraju društvene medije?

Opet, mnoge afričke i azijske zemlje, zajedno s nekim zemljama Južne Amerike, ograničavaju upotrebu društvenih medija. Zabrane na društvenim medijima nisu toliko raširene, no to je obično zato što će mnoge države blokirati društvene medije na određeni vremenski period..

Primjerice, prilično nekoliko zemalja blokira društvene mreže za vrijeme izbora. Ovo je često u Africi, a Mauritanija je nedavno prekinula povezanost nakon spornih izbora. Etiopija je također isključila internet tijekom nacionalnih ispita kako bi suzbila varanje, dok je Somalija zabranila društvene medije kada su se ispiti održavali u srednjim školama širom zemlje.

U međuvremenu, u Čadu je u srpnju [year]. napokon prestala 16-mjesečna zabrana društvenih medija. Razlog zabrane bio je “nacionalna sigurnost”.

Trenutno su Kina, Eritreja, Turkmenistan i Sjeverna Koreja jedine zemlje koje su nametnule pune i trajne blokove društvenim medijima. Ali nekoliko bi zemalja uskoro moglo slijediti tu svrhu ako se ostvare njihovi planovi za daljnja ograničenja.

Brojne vlade pokušavaju suzbiti lažne vijesti, što znači uvesti strože sankcije na web stranicama društvenih medija. Na primjer, u Indiji vlada planira regulirati socijalne medije zbog „poremećaja“ koji uzrokuje. Ovo slijedi njihov pokušaj da dobiju WhatsApp kako bi im omogućili da prate poruke korisnika.

U Rusiji novi zakon daje dužnosnicima nesmetane ovlasti za ograničavanje internetskog prometa jer su davatelji internetskih usluga potrebni za instaliranje dubinske inspekcije paketa (DPI) na njihove servere. To će službenicima omogućiti da identificiraju izvore prometa i filtriraju ili blokiraju sadržaj. Rusija planira izgraditi vlastiti internet do [year]. godine, tako da globalne stranice društvenih medija poput Facebooka i Twittera mogu biti strogo cenzurisane ili u potpunosti blokirane. No, to se može dogoditi već ove godine ako obje tvrtke ne ispune zahtjev Rusije za pohranjivanjem podataka korisnika u zemlji.

Bez obzira na razlog koji vlada planira ograničiti na društvene medije, jedno je jasno – slobodni govor i privatnost daleko su veći rizik ako to učine..

Koje zemlje ograničavaju ili u velikoj mjeri cenzuriraju novinske medije?

Veliki broj zemalja na neki način ograničava novinske medije, bilo da se radi o žestokim sankcijama za novinare koji govore o tabu temama ili uklanjanju internetskih web stranica koje pokušavaju objavljivati ​​neovisne vijesti.

Kanada, Australija, većina europskih zemalja i neke zemlje Južne Amerike omogućuju besplatni online govor novinarima.

Neki od najgorih krivca uključuju Turkmenistan, Sjevernu Koreju, Eritreju, Kinu i Vijetnam (najgore rangirane zemlje u Svjetskom indeksu slobode tiska).

U Turkmenistanu je sve što se objavi na internetu strogo cenzurirano, a malo građana ionako ima pristup internetu. Znalo se da su novinari koji rade za strane medije fizički napadnuti, uhićeni i mučeni.

Stvari su približno iste u Sjevernoj Koreji, gdje se sve što se objavi učini na vrlo kontroliran i cenzuriran način. Svi koji čitaju, gledaju ili slušaju vijesti izvan Sjeverne Koreje mogu se naći u koncentracionom logoru.

Eritrejci će rijetko gledati vijesti koje diktatura nije provjerila, a stvari ne izgledaju kao da će se uskoro poboljšati. Predsjednik Issayas Afeworki rekao je, “Oni koji misle da će u ovoj zemlji postojati demokracija, mogu tako razmišljati u drugom svijetu.”

U Kini Komunistička partija strogo kontrolira sve privatne medije, a strani novinari često se nalaze u opasnim situacijama. Prema posljednjem izvješću Reportera bez granica, preko 120 blogera i novinara trenutno je zatvoreno u životnim uvjetima.

Vijetnamski novinari, nemaju ga puno bolje. Svi oni moraju slijediti naredbe Komunističke partije, a progon je uobičajen za časnike u civilima koji su često podvrgnuti nasilju. Bilo koji strani mrežni medijski izvor mora koristiti vijetnamske poslužitelje za pohranu svojih podataka i mora ih na zahtjev predati vlastima.

Navedene su samo pregršt primjera nekih od uvjeta testiranja na koje novinari moraju raditi, kako bi pokušali građanima donijeti nepristrane vijesti. No mnogim drugim zemljama prijeti sloboda govora svojim pravilima i propisima. Na primjer, Sjedinjene Države nastavljaju padati na ljestvici Svjetskog indeksa slobode tiska zbog sve neprijateljskog okruženja. Ovakav trend izgleda samo da se nastavlja jer predsjednik Trump više puta izjavljuje da je tisak “neprijatelj američkog naroda.”

Koje zemlje ograničavaju ili zabranjuju VPN-ove?

Samo nekoliko zemalja ograničava VPN-ove, a Sjeverna Koreja *, Kina, Rusija i Irak jedine su države koje ih u potpunosti blokiraju. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima VPN-ovi su nezakoniti ako se koriste za počinjenje prijevare ili zločina, ali su dostupni za institucije i tvrtke. U Iranu su VPN-ovi dozvoljeni samo ako ih odobri vlada, što znači da ne nude sigurnost i privatnost koju mnogi žele.

U zemljama u kojima su VPN ograničene, vlade često blokiraju pristup tim uslugama iako one nisu tehnički “ilegalne”.

* Iako postoji neko sivo područje oko toga da li Sjeverna Koreja zabranjuje ili ne VPN-ove, vrlo je vjerovatno da one neće biti dostupne zbog toga što vlada žestoko cenzurira internet.

Hoće li internetska cenzura postati “norma?”

Iako nije iznenađujuće vidjeti Kineze, Rusiju i Sjevernu Koreju na vrhu liste, rastući broj ograničenja u mnogim drugim zemljama uvelike zabrinjava.

Od potencijalnih porno blokova Velike Britanije i Australije do sve većeg neprijateljstva prema političkim medijima u SAD-u, naša internetska sloboda nešto je što ne možemo više uzimati zdravo za gotovo.

Srećom, VPN-i još uvijek nude način da mnogi od nas privatno (i legalno) surfaju mrežom. No, kako cenzura postaje sve češća, sve se više zemalja može pridružiti listi ograničenja, što digitalnu privatnost građana predstavlja opasnost.

izvori

Rsf.org

https://itif.org/publications/[year]/06/12/normalization-website-blocking-around-world-fight-against-piracy-online

https://freedomhouse.org/

https://docs.google.com/spreadsheets/d/1lBygV4B7rVmociNArFRb6WhC8Bsw2OD0HavnJ4E_ZxQ/edit?usp=sharing

About the author

Comments

  1. Gotovo 54 posto svjetske populacije koristi internet, ali neke zemlje nameću najoštrija internetska ograničenja. U istraživanju su uspoređene pojedine zemlje kako bi se vidjelo gdje građani mogu uživati u najviše slobode na mreži. Sjeverna Koreja je na vrhu liste s najvećom cenzurom, dok su Kina, Rusija, Turkmenistan i Iran također visoko rangirani. Ove zemlje snažno cenzuriraju političke medije, a neke od njih blokiraju i pornografiju i društvene medije. Bjelorusija, Turska, Oman, Pakistan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Eritreja također imaju visoku razinu cenzure na internetu. Ova istraživanja pokazuju da je naša internetska sloboda izložena većem riziku nego ikad prije.

Comments are closed.